Dogodilo se na današnji dan, 19. februar

Dogodilo se na današnji dan, 19. februar

1473- Rođen je poljski astronom Nikola Kopernik, tvorac heliocentričnog sistema, jedne od najvećih prekretnica u istoriji nauke.

Umesto Ptolomejeveog geocentričnog sistema, prema kojem je Zemlja centar vasione, on je posle istraživanja koja je obavio po povratku sa višegodišnjih studija u Italiji - polazeći od teorije grčkih astronoma koji su smatrali da je Sunce centar sveta oko kojeg kruže Zemlja i druge planete - osmislio heliocentrični sistem. Prema tom učenju, Zemlja i planete kreću se putanjama u čijem je centru Sunce, a prividno kretanje nebeske sfere posledica je kretanja Zemlje. Time je udario temelje moderne astronomije i osnove za otkrića Johanesa Keplera i Isaka Njutna o kretanju nebeskih tela, ali je njegova teorija imala dalekosežne posledice i za ostale prirodne nauke i celokupan duhovni razvoj čovečanstva. Njegovo učenje je, uz mnoštvo sledbenika, zbog zloglasne rimokatoličke inkvizicije imalo i mučenike - Đordana Bruna sud inkvizicije poslao je na lomaču, a Galilea Galileja pod pretnjom smrti primorao da učenje proglasi za zabludu. Rimska crkva je 1616. zabranila sva dela koja su za osnovu imala Kopernikovo učenje. Dela: "Narratio prima", "De Revolutionibus Orbium Coelestium"(O kruženju nebeskih tela).

1674- Potpisivanjem Vestminsterskog ugovora okončan je Englesko-holandski rat, a Nova Nizozemska (područje Njujorka) pripala je Engleskoj.

1743- Rođen je italijanski kompozitor Luiđi Rodolfo Bokerini, virtuoz na violončelu, koji je uticao na razvoj gudačkih kvarteta kao muzičke forme i prvi komponovao muziku za gudačke kvintete i kvintete za gudačke instrumente i klavir. Stvorio je oko 500 dela u stilu rokokoa, uključujući simfonije, koncerte za violončelo, kamernu i crkvenu muziku.

1797- Papa PijeVIpotpisao je sa Napoleonom Bonapartom Tolentinski ugovor, prema kojem su Bolonja, Romanja i Ferara pripale Francuskoj.

1845- Rođen je ruski vizantolog i slavista Fjodor Ivanovič Uspenski, profesor univerziteta u Odesi i Petrogradu, dopisni član Srpske kraljevske akademije, član ruske carske Akademije, kao i docnije sovjetske. Od 1894. do 1914. rukovodio je Ruskim arheološkim institutom u Carigradu. Bio je plodan naučnik i autor je najobimnije i najsadržajnije Istorije Vizantijskog carstva.

1868- Rođen je Tihomir Đorđević, srpski etnolog i folklorist, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije. Posle završene beogradske Velike škole i doktorata u Minhenu 1902. radio je kao gimnazijski i univerzitetski profesor. Objavio je oko 700 studija, putopisa, beležaka i komentara o srpskim narodnim običajima. Osnovao je i uređivao stručne časopise: "Karadžić", "Etnografski zbornik Srpske kraljevske akademije". Dela: "Iz Srbije Kneza Miloša", "Naš narodni život", "Priroda u verovanju i predanju našeg naroda", "Srbija pre sto godina", "Makedonija", "O esnafima".

1892- Rođen je Tadija Sondermajer, pionir srpske avijatike. Osnivač je "Aeroputa" (Društvo za vazdušni saobraćaj Aeroput) nacionalne aviokompanije, i prvi naš vazduhoplovni inženjer. Bio je pilot-lovac i jedan od osnivača Aerokluba Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Nakon okončanja gimnazije u rodnom Beogradu, u Nemačkoj je započeo studije arhitekture. Kada je izbio Prvi balkanski rat prijavio se u srpsku vojsku kao dobrovoljac. Postao je vazduhoplovac 1916. na Solunskom frontu. Proslavio se istorijskim letom sa pilotom Leonidom Bajdakom, na relaciji Pariz - Bombaj i natrag, od 20. aprila do 2. maja 1927. nepun mesec pre čuvenog Lindbergovog leta Njujork - Pariz. Maršrutu dugu 14.800 kilometara, prešli su u 15 etapa, za 11 dana, odnosno 89 sati efektivnog leta. Prilikom povratka, dvojicu heroja na beogradskom (bežanijskom) aerodomu svečano je dočekalo oko 50.000 Beograđana. Odlikovan je nizom srpskih i savezničkih odlikovanja, među kojima su i Karađorđeva zvezda s mačevima, Zlatna medalja za hrabrost, Legija časti.

1896- Rođen je francuski pisac Andre Breton. U psihoanalizi je video sredstvo za otkrivanje umetničke istine. Pokušao je da u prvom i drugom Nadrealističkom manifestu 1924. i 1930. primeni takav stav na teoriju umetnosti, stvorivši teorijsku osnovu nadrealizma. Sa francuskim piscima Lujom Aragonom i Filipom Supoom osnovao je 1919. časopis "Literatura", organ dadaističkog pokreta. Vlada u Višiju zabranila je 1941. njegovu "Antologiju crnog humora", posle čega je izbegao u SAD. Vratio se 1946. i u Parizu je 1947. organizovao Međunarodnu nadrealističku izložbu. Dela: "Nadrealistička revolucija", "Nađa", "Sjaj zemlje", "Izgubljeni koraci", "Praskozorje", "Fatamorgana", "Nadrealizam i slikarstvo".

1911- Rođen je Nikola Hercigonja, jugoslovenski kompozitor i muzikolog. Studirao je kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Bio je profesor istorije muzike i muzikologije na Muzičkoj akademiji u Beogradu od 1950. do 1975. Autor je više od 300 muzičkih dela različitih žanrova - od monumentalnih muzičko-scenskih dela: scenski oratorijum "Gorski vijenac", muzičko-scenska vizija "Planetarijum", opera-balet "Stavite pamet na komediju", oratorijum "Jama", "Sluga Jernej i njegovo pravo" pa do masovnih pesama, poput Svečanih pesama "Jugoslavijo" i "Uz maršala Tita". Publikovao je i više od 200 muzikoloških publicističkih radova u dnevnoj i periodičnoj štampi kao i na radiju.

1918- U Rusiji je dekretom boljševika zabranjeno privatno vlasništvo nad zemljom, vodom i prirodnim dobrima.

1920- Rođen je Desimir Tošić, publicista, jedan od lidera Demokratske stranke. Rođen je u Beloj Palanci nedaleko od Pirota. Bio je jedan od studentskih prvaka Demokratske stranke uoči Drugog svetskog rata i napada na Kraljevinu Jugoslaviju. Nakon rata živeo je kao politički emigrant u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Decenijama je uređivao emigrantski list "Naša reč" (1948-1990). Vratio se u Srbiju 1990. i jedan je od osnivača obnovljene Demokratske stranke. Izvesno vreme bio je i narodni poslanik. Dela: "O ljudima, eseji, zapisi, sećanja", "Kolektivizacija u Jugoslaviji", "Crkva, država, društvo", "Demokratska stranka 1920-1941".

1922- U Zagrebu je izašao prvi broj lista "Borba", iza kojeg je stajala ilegalna Komunistička partija. List zabranjen 13. januara 1929. ponovo je izlazio kao organ KPJ u Drugom svetskom ratu u Užicu od 19. oktobra do 27. novembra 1941. i u Bosanskoj krajini od 1. oktobra 1942. do 27. februara 1943. Posle oslobođenja Beograda, 15. novembra 1944. kao organ KPJ postao je dnevni list. Glasilo srpskih socijalista pod imenom "Borba" izlazilo je 1882/3 a Srpska socijaldemokratska partija izdavala je 1910-1914 list "Borba" koje je bio više teorijsko-ideološkog karaktera (ukupno je izašlo 85 svezaka).

1924- Rođen je američki filmski glumac Li Marvin, briljantan tumač uloga brutalnih otpadnika i ljudi sa margine društva. Filmovi: "Velika trka", "Komančerosi", "Dvanaest žigosanih", "Čovek koji je ubio Liberti Valansa", "Kat Balu" (Oskar), "Monti Valš", "Point Blank", "Pakao Pacifika", "Ubice".

1940- Umro je srpski političar Ljuba Davidović, osnivač i svojevrsni simbol Demokratske stranke. Bio jedan od prvaka Radikalne partije, da bi se kasnije sa grupom istomišljenika izdvojio. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu i bio dobrovoljac u Srpsko-bugarskom ratu 1885. a 1901. osnovao je sa Jašom Prodanovićem Samostalnu radikalnu stranku, za čijeg predsednika je izabran 1912. Prvi put ministar prosvete postao je 1904. na tom položaju bio je i od 1914. do 1917. u vladi Nikole Pašića i treći put 1918. Jedan je od tvoraca Krfske deklaracije. Posle stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1919. postao je predsednik novostvorene Demokratske stranke, iste godine predsednik vlade, a drugi put je vladu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca predvodio 1924.

1942- Japanski avioni su u prvom napadu na Australiju u Drugom svetskom ratu bombardovali grad Darvin i obližnju vojnu bazu. U napadu su poginula 243 Australijanca, potopljeno je osam brodova i uništena su 23 aviona.

1945- Američke snage su se u Drugom svetskom ratu iskrcale na pacifičko ostrvo Ivo Džima, a posle krvavih borbi, od 22.000 Japanaca samo 212 najtežih ranjenika predalo se 26. marta 1945. dok su Amerikanci imali više od 6.800 mrtvih.

1951- Umro je francuski pisac Andre Žid, izuzetan stilista i tvorac niza antikonformističkih dela, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1947. Dela: romani "Kovači lažnog novca", "Podrumi Vatikana", "Pastoralna simfonija", "Zemaljska hrana", putopisi "Povratak iz ŠSR", "Putovanje u Kongo" i izuzetno poetski "Dnevnik".

1952- Umro je norveški pisac Knut Hamsun, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1920. Hamsun je bio medu najmarkantnijim književnim pojavama u istoriji uopšte. Njegovi romani, pisani superiornim stilom, usredsređeni su na psihologiju ličnosti i prožeti doživljajima prirode i ljubavi. U okupiranoj Norveškoj tokom Drugog svetskog rata podržao je vladu koju su ustoličili nacisti. Posle rata osuđen je za veleizdaju, ali u poslednjem delu, autobiografiji "Na zaraslim stazama", nije iskazao nikakvo kajanje. Ostala dela: romani "Glad", "Misterije", "Pan", "Viktorija", "Sanjari", "Rosa", "Pod jesenjom zvezdom", "Benoni", "Lutalica svira sa sordinom", "Poslednja radost", "Deca vremena", "Grad Segelfos", "Plodovi zemlje", "Skitnice", "Žene kraj studenca", "Poslednje poglavlje", "August", "Ali život živi".

1959- Velika Britanija, Grčka i Turska potpisale su u Londonu sporazum o nezavisnosti Kipra.

1976- Island je prekinuo diplomatske odnose sa Velikom Britanijom posle neuspešnih pregovora dve zemlje o pravu na ribarenje u spornim vodama.

1977- U Bukureštu je potpisan jugoslovensko-rumunski sporazum o daljem zajedničkom korišćenju Dunava i izgradnji hidrocentrale "Đerdap 2".

1991- Boris Jeljcin je zatražio ostavku predsednika Sovjetskog Saveza Mihaila Gorbačova, tvrdeći da je on žrtvovao reforme da bi povećao ličnu vlast.

1992- U Južnoj i Severnoj Koreji stupili su na snagu sporazumi o zabrani nuklearnog oružja na korejskom poluostrvu.

1993- Pored obala Haitija u oluji je potonuo feribot i od oko 1.500 putnika i članova posade spaslo se samo 285 ljudi.

1997- Umro je kineski državnik Deng Sjaoping, glavni arhitekta privrednih reformi i silovitog ekonomskog uspona Kine krajem 20. veka. Najmnogoljudnijom zemljom sveta rukovodio je od 1978. a sa poslednje zvanične rukovodeće funkcije povukao se 1990, ali je njegov presudan uticaj ostao nesporan do smrti. U ranoj mladosti 1920. radio je u fabrikama u blizini Pariza, gde je 1922. postao član Omladinske komunističke lige, a po povratku u otadžbinu 1924. Komunističke partije Kine. Posle studija u Moskvi, 1927. izabran je za sekretara CK KP Kine i potom je bio jedan od rukovodilaca Kineske revolucije i istaknuti komandant jedinica kineske Crvene armije. Član Politbiroa CK KP Kine postao je 1955. a 1956. generalni sekretar, ali je zbačen 1966. u ultralevičarskoj Kulturnoj revoluciji i poslat u radni logor na "prevaspitavanje". Autor je sada već legendarne izjave: "Nije važno da li je mačka crna ili bela, sve dok lovi miševe" (1961). Rehabilitovan je 1973. i postavljen na funkciju potpredsednika vlade, ali ga je sa vlasti 1976. oborila "četvoročlana banda" predvođena Maovom suprugom Đang Ćin. U vrh kineske politike vratio se 1977. posle Maove smrti i hapšenja "četvoročlane bande", a 1978. započeo je gigantske političke i ekonomske reforme kojima je preobrazio Kinu, učinivši je jednom od ekonomski najuspešnijih zemalja sveta.

1999- Ubijen je verski vođa iračkih šiita veliki ajatolah Mohamad Sadek el Sadr. Tom prilikom stradala su i njegova dva sina.

1999- "Nećemo dati Kosovo i Metohiju ni po cenu bombardovanja" - bile su reči tadašnjeg predsednika SRJ Slobodana Miloševića u razgovoru sa predstavnicima skupštine Kipra, povodom pretnji bombardovanjem ukoliko ne bude dozvoljena strana okupacija tog dela Srbije.

2003- U do tada najgoroj avionskoj nesreći u Iranu, na jugoistoku te zemlje srušio se vojni transportni avion tipa "Iljušin 76" sa pripadnicima iranske Revolucionarne garde i 18 članova posade, što nije preživeo niko od 276 osoba u letelici.

2007- U podmetnutom požaru koji je zahvatio dva vagona jednog ekspresnog voza na severu Indije, život je izgubilo najmanje 64 putnika. Do nesreće je došlo kod grada Panipata, u indijskoj državi Harijana, a voz se kretao od glavnog grada Indije ka granici sa Pakistanom (Delhi-Lahore).

2008- Umrla je ruska balerina Natalija Besmertnova, primabalerina moskovskog Boljšoj teatra od 1961. do 1995. Bila je diplomac Moskovskog koreografskog učilišta a docnije prvakinja baleta najpoznatijeg ruskog teatra gde je dospela još kao učenica znamenite baletske škole. Najzapaženija je po rolama u baletima: "Spartak" (Frigija), "Romeo i Julija", "Legenda o ljubavi", "Ivan Grozni" "Zlatni vek", "Angara". Nakon odlaska sa scene u Boljšoj teatru je u svojstvu pedagoga. Nosilac je brojnih nagrada među kojima je nagrada Pariske baletske akademije "Ana Pavlova", Lenjinova nagrada, imala je i zvanje Narodnog umetnika Sovjetskog Saveza.

2013- Umro je Dinko Tucaković, reditelj i dugogodišnji upravnik Muzeja kinoteke. Bio je filmski reditelj, scenarista, teoretičar i istoričar filma, predavač na Fakultetu dramskih umetnosti. Dela: filmovi "Šest dana juna", "Država mrtvih" (koautor), "Doktor Rej i đavoli", serija "Srbi u Holivudu".

2014- Nemački naučnici izveli su do tada najpreciznije merenje mase elektrona. Prema proračunu nemačkih naučnika, koji je 13 puta precizniji od prethodnih pokušaja, elektron ima 0.000548579909067 jedinica atomske mase.

2016- Službenici ambasade Srbije u Libiji, Slađana Stanković i Jovica Stepić poginuli su u američkim vazdušnim napadima na baze islamskih ekstremista kod libijskog gradu Sabrata. Njih dvoje oteti su novembra 2015, kod Sirta, iz kolone vozila koja se kretala ka Tunisu.

2016- Preminuo je Umberto Eko, italijanski pisac i naučnik. Svetsku slavu doneo mu je roman "Ime ruže", preveden na 43 jezika i prodat u više od 30 miliona primeraka. Eko, inače univerzitetski profesor izuzetnog ugleda, diplomirao je filozofiju na Univerzitetu u Torinu 1954. Bio je stručnjak za filozofiju Srednjeg veka i semiotiku, koju je definisao kao "filozofiju jezika". Autor je brojnih eseja i knjiga iz teorije umetnosti, lingvistike, semiotike, teorije medija, a pisao je i književnu kritiku pa i knjige za decu. Redovno je objavljivao i u dnevnim novinama i vodećem italijanskom magazinu "Espreso". Druga dela: "Fukoovo klatno", "Ostrvo dana pređašnjeg", "Baudolino", "Praško groblje", "Tajanstveni plamen kraljice Loane".