Cookie Consent by Free Privacy Policy Generator website INTERVJU SA MILENKOM ČABRILOM: Zavičajna udruženja - nostagija ili nešto drugo? - | K-013 Portal

INTERVJU SA MILENKOM ČABRILOM: Zavičajna udruženja - nostagija ili nešto drugo?

 

Milenko Čabrilo

Svedoci smo sve većeg broja zavičajnih klubova u Republici Srbiji, koji se formiraju kao neprofitne i nevladine organizacije raznih nivoa i ciljeva.

Osnovna odrednica ovih organizacija jeste da im je cilj okupljanje građana koji potiču ili imaju poreklo sa nekog geografskog područja koje, trenutno ne pripada Republici Srbiji, ili pripadaju nekim njenim perifernim krajevima.

Logično je pitanje: šta je uzrok i povod za osnivanje ovakvih organizacija, kao i šta su njihovi ciljevi. Pošto su udruženja Hercegovaca verovatno najbrojnija, a možda i najaktivnija trenutno, pokušaćemo da u razgovoru sa Milenkom Čabrilom osnivačem zavičajnog kluba „Hercegovac“ u Pančevu dođemo do odgovora bar na neka od pitanja koja se ovde nameću sama od sebe.

Šta su to zavičajni klubovi?

Trenutno u Srbiji postoji osamnaest različitih zavičajnih klubova koji okupljaju Hercegovce ili ljude sa nekih užih područja Hercegovine kao što su Opštine ili regije Hercegovine. U toku je aktivnost na formiranju Saveza Hercegovačkih udruženja, sa ciljem koordinacije rada i ostvarenja nekih zajedničkih ciljeva koji se odnose na život i opstanak Hercegovaca na teritoriji same Hercegovine ali i u rasejanju. Poznata je uzrečica za Hercegovinu: „Ceo svet naseli, a sebe ne raseli“, što je pisalo i na zastavi ZK „Hercegovac“ u Pančevu. Na žalost, aktivnosti ovog ZK su u potpunosti zamrle i jako je interesantno pogledati uzroke nastanka i nestanka ovog zavičajnog kluba.

Šta su uzroci i povodi formiranja ovakvih organizacija i klubova?

Da bismo pokušali odgovoritina ovo pitanje moramo se vratiti u istoriju Srpskog naroda, bar nekoliko stotina godina u nazad. Stalna odrednica Srpskog naroda su migracije i egzodusi, koji su inicirani raznim ratnim dešavanjima, zločinima, genocidom ali i ekonomskim uzrocima u cilju traženja boljih uslova života. U takvim uslovima, ljudi se obično prisilno preseljavaju sa jednog geografskog područja na drugo, što prirodno stvara stres kod svakog čoveka pojedinačno. Jedan od načina da se taj stres umanji jeste da se sačuva nešto od običaja, muzičke i kulturne tradicije kraja sa koga su ljudi otišli ili oterani. Pošto je čovek društveno biće, onda traži način da se organizuje u sa ciljem da sačuva jedinu vrednost koja mu je ostala, a to je upravo kultura, tradicija i sećanje.

Kada se tome doda i tradicionalni prkos koji je posebno izražen kod Srba, onda su zreli uslovi za formiranje neke organizacije koja će pomoći da se „ostane svoj“ u inat čitavom svetu.

Povod mogu da budu i neka istorijska dešavanja, kao što su ratovi, koji zahtevaju i neke aktivnosti i organizovanje ljudi kako bi se zaštitili ili odbranili od loših posledica tih dešavanja. Tako je bilo i u proteklim ratnim sukobima u našoj bivšoj državi.

Na žalost, ponekad ima i nekih ne baš časnih ciljeva, koji se žele postići formiranjem ovakvih udruženja i koristeći muku i nesreću ljudi koji su proterani ili izbegli sa nekih područja gde su živeli do skora. Na sreću, ovi pokušaji su u ogromnoj manjini u odnosu na časne ciljeve i motive.

Šta su ciljevi formiranja zavičajnih klubova?

Jedan značajan broj ovih organizacija je nastao tokom proteklih ratova, sa osnovnim ciljem da se pomogne narodu u ratom zahvaćenim područjima, kako u tim krajevima tako i u prihvatu izbeglica. Tada su se aktivnosti uglavnom svodile na prikupljenje materijalne pomoći, dok se danas aktivnosti usmeravaju u sasvim drugom pravcu, možda i važnijem od očuvanja same gole egzistencije.

Ako pogledamo osnivačka akta svih udruženja Hercegovaca u Srbiji, možemo zaključiti da su ciljevi i metode ostvarenja tih ciljeva uglavnom slični, a svode se na sledeće:

- Okupljanje Hercegovaca, njihovih potomaka i prijatelja koji žive na nekoj teritoriji (Srbija, Vojvodina, Beograd i sl.), sa namreom definisanja, dokumentovanja i ostvarenja zajedničkih ciljeva

- Negovanje muzičkih, folklornih i moralnih vrednosti Hercegovine, ili njenih delova koje su u delokrugu rada zavičajnog kluba

- Očuvanje i održavanje grobalja, spomenika i mesta stradanja Hercegovaca

- Očuvanje sećanja na značajne ličnosti porijeklom sa Hercegovačkog kamena

- Saradnja sa Srpskom pravoslavnom crkvom u cilju vraćanja i očuvanja duhovnosti, vere i nade među mlade ljude , kao i sistema vrednosti zasnovanog na Pravoslavlju i tradiciji

- Pružanje saveta i stručne pomoći članovima Zavičajnog kluba u pogledu ostvarivanja stečenih prava, održivog povratka i lokalne integracije

- Stvaranje uslova za poslovno povezivanje krajeva i regija u kojima žive i rade Hercegovci

- Trajna saradnja sa sličnim udruženjima u Srbiji i BiH, i unapređenje veza među njima

- Saradnja sa vladinim i nevladinim organizacijama u Srbiji i Bosni i Hercegovini u cilju ostvarenja što boljih uslova za realizaciju postavljenih ciljeva

Metode rada

- Okupljanjem članova u prostorijama Zavičajnog kluba, i analiza metoda i rezultata rada,

- Prikupljanje, obrada i dokumentovanje različite građe i materijala radi očuvanja duhovne, istorijske, kulturne i umetničke vrednosti Hercegovine

- Organizovanje drugarskih susreta, kulturno-zabavnih događaja, pokloničkih putovanja, izleta i drugih oblika rekreativnih aktivnosti

- Održavanje večeri poezije, muzičkih i guslarskih večeri sa temama i stvaraocima iz Hercegovine,

- Održavanje besedničkih takmičenja Hercegovaca na aktuelne životne i privredne teme

- Formiranje KUD za negovanje igara i pesama iz zavičaja

- Organizovane posete i hodočašća u Hercegovinu i druga značajna mesta iz srpske istorije,

- Udruživanje i saradnja sa sličnim organizacijama

Da li postoji i u kojoj meri imaju uticaja politička dešavanja u Srbiji na rad zavičajnih udruženja?

Na žalost, politika je u svim Srpskim zemljama, kao i u okruženju, ušla u sve pore društvenog života, pa tako ima i uticaja na rad ovih organizacija. To je i logično, pošto te organizacije okupljaju glasače na koje se utiče na sve načine, pa i kroz razne aktivnosti koje pomažu ili ometaju rad zavičajnih klubova.

Iako u statutima svih zavičajnih klubova Hercegovaca, koje okuplja Savez Hercegovačkih udruženja stoji da je zabranjeno bavljenje politikom u aktivnostim udruženja, uticaj politike se ne može izbeći. Ja se nadam da Savez neće upasti u tu klopku, tim više što u organima ovih udruženja sede ljudi koji su potpuno različitih političkih opredelenja, kao i različitih naučnih i drugih zvanja, da je nemoguće političke teme postaviti na dnevni red, a kamoli uspostaviti konsenzus na neko od pitanja.

Svedoci smo, posebno u zadnje vreme formiranja i nekih novih organizacija koje pretenduju da budu predstavnici svih Srba sa nekih područja (Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore,...) koji su u samom osnivačkom aktu predvideli da se bave politikom i da „brane interese“ svih Srba sa tih područja. To su obično ekspoziture nekih političkih partija koje na taj način pokušavaju vrbovati ljude tako što podgrejavaju njihove emocije vezane za zavičaj, ili još gore, zloupotrebljavaju njihovu nesreću, izbeglištvo i bedu dajući im nerealna obećanja.

U zavičajnim klubovima je teže ostvariti takav uticaj zbog proklamovanih ciljeva, ali i zbog toga što ti klubovi obično okupljaju misleće ljude koje je teško „voditi“ i strpati u jednu grupu istomišljenika. Ovi ljudi, bar kada su Hercegovci u pitanju, su poznati po tome da ne vole ni jednu vlast, da su stalno dizali bune i ustanke, a ni danas se nisu u potpunosti izmirili četnici i partizani. Takve ljude je teško masovno povesti za jednom idejom, i oni su uvek skloni kritici i neverici.

Šta mislite kakva je budućnost zavičajnih klubova?

Ja verujem da ovakve organizacije imaju i imaće veliki uticaj na društveni život ljudi na ovim područjima, tim više što je ekonomska kriza sve veća i izvesnija, pa neku vrstu nade i vere ljudi traže na sve načine. Uticaj crkve i religije je dosta oslabio pod pritiskom zapadne kulture i liberalne ideologije, pa će se ovde otvoriti prostor za delovanje ovakvih organizacija koje mogu da pruže neka objašnjenja, otvore vidike, utiču na društveni život pojedinaca i stvaraju osnov za neku nadu u bolji život na ovim prostorima i šire.

Nadam se i verujem da će se aktivnosti istih kretati u pozitivnom smeru i da neki loši ljudi sa nekim ličnim i trenutnim interesima neće imati veliki uticaj na rad ovih organizacija, zaključio je Čabrilo.

V. A. 

Tags: ,


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici ,Youtube nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.