Cookie Consent by Free Privacy Policy Generator website Prošle godine čak 8.000 maloletnika došlo u sukob sa zakonom - | K-013 Portal

Prošle godine čak 8.000 maloletnika došlo u sukob sa zakonom

maloletnik, sukob sa zakonom

Više od 8.000 maloletnika tokom 2019. godine došlo je u sukob sa zakonom. Svaki šesti je mlađi od 14 godina.

Čine krivična dela, ali prolaze nekažnjeno. Za decu mlađu od 14 godina zakon ne predviđa sankcije i baš zato neretko se nađu na meti odraslih, koji ih za takve poslove angažuju.

"Istraživački podaci kažu da oko 14 posto dece rastura drogu u Beogradu. To su vrlo sveži istraživački podaci i to rade za račun dilera koji su stariji od njih, pod pritiskom ili pod obećanjima i to rade zato što nisu krivično odgovorni", kaže prof. dr Dobrivoje Radovanović, kriminolog.

Krivičnu odgovornost stiču sa četrnaestim rođendanom. Međutim, i tada su kazne znatno blaže nego posle punoletstva. Mlađim maloletnicima – od 14 do 16 godina mogu se izreći samo vaspitne mere. Stariji od 16 za najteža krivična dela dobijaju od šest meseci do pet godina maloletničkog zatvora.

"Pretežna vrsta sankcije je vrsta popravnog rada sa maloletnicima, ali u sadejstvu njihovim roditeljima i organima socijalnog rada. Interesantno je da u toku 2019. godine, kada poredimo sa ranijim godinama, imamo pad izvršenja krivičnih dela protiv života i tela, dakle ima manje ubistava", navodi Branko Stamenković, zamenik republičkog javnog tužioca.

"Nažalost, vidimo jedno povećanje u oblasti krivičnih dela protivpolnih sloboda – kada govorimo o silovanju, obljubama tu se u većem broju pojavljuju maloletnici. Procenat je zabrinjavajući, u toj oblasti je skoro 66 posto povećanje", dodaje Stamenković.

Da li bi smanjenje donje granice krivične odgovornosti bilo efikasno

Da bi se zaustavilo povećanje broja maloletnih delinkvenata, deo struke predlaže smanjenje donje granice krivične odgovornosti na 12 godina. Ta granica u svetu se kreće od stroge Švajcarske, u kojoj odgovaraju i sedmogodišnjaci do Belgije, gde se odgovara tek sa 18 godina.

"Takav predlog bi mogao biti efikasan u suzbijanju maloletničke delinkvencije i maloletničkog kriminaliteta pod uslovom da imamo efikasan sistem rada sa maloletnicima tokom izvršavanja krivičnih sankcija", smatra dr Filip Mirić, naučni saradnik na Pravnom fakultetu u Nišu.

A efikasan sistem podrazumeva, pre svega, kažu stručnjaci, prevenciju.

"Najvažnije mere su poput socijalne zaštite, vršnjačkih edukacija, rada sa roditeljima. Poznata je i prevencija kroz sportske aktivnosti. Zatim, obilazak tercijarnih ustanova, gde bi maloletnici recimo znali šta će da se desi ako dođe do izvršenja krivičnih dela i koje su krivične sankcije", ističe Mirić.

"Dodeliti mnogo više sredstava organima koji rade na prevenciji – centrima za socijalni rad, ali i formirati druge organe koji će znati šta treba činiti kad dete napravi prvo krivično delo", naglašava Radovanović.

Zbog različitih poremećaja ponašanja prošle godine 24 osobe su osuđene na maloletnički zatvor. Više od polovine iza rešetaka je dospelo zbog ubistva ili drugih krivičnih dela sa elementima nasilja, a 16 odsto zbog silovanja.

(RTS)



Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici ,Youtube nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.