Cookie Consent by Free Privacy Policy Generator website VREMEPLOV - | K-013 Portal
vremeplov, dogodilo se na danasnji dan

Na današnji dan 1889. godine umro je srpski pisac Jakov Ignjatović. Posle završenog pravnog fakulteta radio je u rodnoj Sent Andreji kao advokat, a u vreme revolucije 1848. bio je poslanik Majske skupštine u Sremskim Karlovcima i član Glavnog odbora Vojvodine. Napisao je devet romana, 17 pripovedaka, knjigu memoara i mnoštvo tekstova na političke i društvene teme. Kao literata, bio je realista a najčešća tema njegovih dela je život vojvođanskih Srba (i uopšte ugarskih Srba). Dela: romani "Trpen-spasen", "Milan Narandžić", "Čudan svet", "Vasa Rešpekt", "Večiti mladoženja", "Stari i novi majstori", "Patnica".

vremeplov, dogodilo se na danasnji dan

Na današnji dan 1934. godine umrla je poljska naučnica Marija Kiri, dobitnica dve Nobelove nagrade. Sa suprugom Pjerom Kirijem iz rude urana izdvojila je nove elemente radijum i polonijum. Prva je žena koja je stekla akademsku titulu pariske Akademije medicine i postala šef katedre za fiziku na Sorboni. Bila je osnivač i direktor Instituta za radijum u Parizu. S Pjerom je 1903. podelila Nobelovu nagradu za fiziku, a 1911. sama dobila tu nagradu za hemiju. Posle Pjerove smrti 1906. otkrila je radioaktivnost torijuma. U čast bračnog para Kiri, jedna merna jedinica u fizici dobila je naziv "Kiri".

vremeplov, dogodilo se na danasnji dan

 Na današnji dan1884. godine osnovana je Narodna banka Srbije. Prvobitni naziv bio je - Privilegovana narodna banka Kraljevine Srbije. Prvi guverner bio je Aleksa Spasić, bivši ministar, poznati srpski ekonomski stručnjak. Banka je bila ustrojena po uzoru na Narodnu banku Belgije. U prvo vreme bila je smeštena u Knez Mihailovoj ulici a od 1890. nalazi se u namenski građenom reprezentativnom zdanju u stilu neorenesansnog akademizma u ulici Kralja Petra. Zgradu je projektovao bečki arhitekta Konstantin Jovanović, sin Anastasa Jovanovića (prvi srpski litograf i dvoroupravitelj Kneza Mihaila Obrenovića). Januara 1920. preimenovana je u Narodna banka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

vremeplov, dogodilo se na danasnji dan

Na današnji dan 1883. rođen je češki pisac jevrejskog porekla Franc Kafka. Do 1945. bio je nepoznat, jer za života gotovo i nije objavljivao. Glavninu spisa, uključujući pisma i "Dnevnike", izdao je njegov prijatelj Maks Brod, uprkos Kafkine izričite instrukcije da budu spaljeni. Njegovo delo, najvećim delom, je prikaz apsolutne nezaštićenosti pojedinca u savremenom društvu, u kom je čovek neretko suočen sa potpuno nevidljivim i neprepoznatljivim silama i motivima. Dela: romani "Proces", "Zamak", "Amerika", pripovetke "Presuda", "Preobražaj", "U kažnjeničkoj koloniji", "Seoski lekar", "Umetnik u gladovanju".

dogodilo se na danasnji dan, vremeplov

Na današnji dan 2008. godine umro je Dejan Medaković, srpski istoričar umetnosti, istoriograf, književnik, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1999. do 2003. Rođen je u Zagrebu, tada Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, u porodici koja je dala niz velikana srpske kulture. Gimnaziju je završio u Sremskim Karlovcima. Od 1942. radio je u Muzeju kneza Pavla, a nakon rata u Muzeju grada Beograda, Ministarstvu za nauku i kulturu i Saveznom zavodu za zaštitu spomenika kulture, potom u Istorijskom institutu SAN (1952-1954). Doktorirao je tezom "Grafika srpskih štampanih knjiga XV-XVII veka" 1954. Predavao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu do penzionisanja 1982. U Matici srpskoj rukovodio je istraživanjima iz oblasti istorije umetnosti. Uređivao je "Zbornik za likovne umetnosti Matice srpske". Bavio se sirokim rasponom tema, od srednjovekovne umetnosti do modernog slikarstva, ali najviše - srpskim barokom, srpskim kulturnim prilikama u 18. v. i srpskim slikarstvom 19. v. Autor je i nekolicine književnih dela i više zbirki poezije. Rukovodio je i osnovao (ili obnovio) niz kulturnih i naučnih projekata, poput "Vukove zadužbine". Od 1995. redovni je član Evropske akademije sa središtem u Salcburgu, a redovni član Lajbnicovog društva (Berlin) i počasni član Rumunske akademije postao je 2001. Dobitnik je nagrade za životno delo (Sedmojulske), austrijske Gindeldz nagrade, Herderove nagrade. Bio je počasni građanin Sremskih Karlovaca. Dela: "Beograd na starim gravirama", "Srpski slikari 18. veka", "Putevi srpskog baroka", "Svedočenja", "Istraživači srpskih starina", "Barok kod Srba", "Savina", "Sent Andreja", "Letopis Srba u Trstu", "Srbi u Beču", koautor "Istorije srpskog naroda" 1-10 SKZ, "Hilandar", sećanja: "Efemeris" 1-5.