Dogodilo se na današnji dan, 14. jul -
dogodilo se na današnji dan, vremeplov

Dogodilo se na današnji dan, 14. jul






1223 - Umro je francuski kralj Filip II Avgust, koji je tokom vladavine od 1179. uspešno ratovao protiv Engleza, otevši im posede u Zapadnoj Francuskoj. S kraljem Engleske Ričardom ("Lavlje srce") i nemačkim carem Fridrihom I Barbarosom predvodio je krstaše u Trećem krstaškom ratu. Osnovao je 1208. univerzitet u Parizu i podigao veliki deo čuvene pariske Bogorodičine crkve (katedrala Notr-Dam).

1602 - Rođen je francuski kardinal italijanskog porekla Đulio Rajmondo Macarini, poznat kao Žil Mazaren, prvi ministar u vladama kraljeva Luja XIII i Luja XIV. Kao jedan od najveštijih diplomata svoga vremena postavio je temelje na kojima je Luj XIV gradio hegemonističku politiku Francuske u Evropi. Okončao je 1648. Tridesetogodišnji rat, posle kojeg je Vestfalskim mirom Francuska od Nemačkog carstva preuzela Alzas i neke gradove Lorene (Lotaringije). Francuska je u tom ratu učestvovala na strani koalicije protestantskih država iako sama izrazito katolička. Uspešno je savladao pobunu plemstva, poznatu pod imenom - Fronda.

1795 - Revolucionarna koračnica - Marseljeza, zvanično je prihvaćena kao državna himna Francuske.

1817 - Umrla je francuska književnica Madam de Stal, čija je knjiga "O Nemačkoj" znatno uticala na razvoj romantizma. Kao protivnik francuskog cara Napoleona I emigrirala je iz Francuske i potom je živela u Nemačkoj, Italiji, Rusiji i Švedskoj. Ostala dela: romani "Delfina", "Korina".

1867 - Švedski naučnik Alfred Nobel prvi put je demonstrirao svoj izum dinamit u kamenolomu kod engleskog grada Redhila.

1887 - Umro je nemački industrijalac Alfred Krup, nazvan "kralj topova", pod čijom je upravom metalurški koncern "Krup" postao simbol uspešne ratne industrije najvišeg ranga. Fabrike "Krup" su tokom oba svetska rata proizvodile teško naoružanje za nemačku vojsku.

1889 - Na stogodišnjicu pada Bastilje u Parizu je, u prisustvu 395 delegata iz evropskih zemalja i Amerike, počeo prvi kongres Druge internacionale. Na kongresu je usvojena odluka o proslavi 1. maja kao dana međunarodne solidarnosti radnika.

1901 - U Beogradu je svečano otvoreno prvo radničko pozorište u Srbiji. Predstave su izvođene u kafani "Radnička kasina" na uglu Dečanske i Skopljanske ulice (sada Nušićeva).

1902 - U Sarajevu je, radi širenja prosvete i nacionalne svesti Srba u Bosni i Hercegovini, osnovano srpsko kulturno-prosvetno društvo "Prosvjeta", koje je imalo veliki broj članova i donatora i raspolagalo je znatnom imovinom. Zahvaljujući potpori "Prosvjete", prve generacije srpskih đaka i studenata iz BiH su masovnije počele da se školuju prema tadašnjim evropskim standardima. Društvo je otvorilo brojne čitaonice, štampalo niz knjiga, a u Sarajevu je otvorilo veliku Centralnu biblioteku. U "Prosvjeti" su bili aktivni mnogi značajni Srbi iz BiH, uključujući Aleksu Šantića, Petra Kočića, Vasilja i Šćepana Grđića, Đorđa Pejanovića, Peru Slijepčevića.

1904 - Rođen je jevrejski pisac Isak Baševis Singer, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978, čija su dela inspirisana tradicijom i folklorom Jevreja u Istočnoj Evropi, većinom Galiciji. Oblast koja je istorijski pripadala Poljskoj, potom Austriji, danas je podeljena između Poljske i Ukrajine. Jevrejska zajednica u tom kraju imala je brojne specifičnosti, i one su najčešća tema njegovih dela. Preselio se u SAD 1935. Dela: romani "Satana u Goraju", "Moskatovi", "Mađioničar iz Lublina", "Rob", "Imanje", "Posed", "Neprijatelji: ljubavna priča", "Šoša", zbirke priča "Gimpel luda", "Spinoza iz Pijačne ulice", "Kratki petak", "Seansa i druge priče", "Strasti", "Stara ljubav", memoarske knjige "U sudnici mog oca", "Dečak u traganju za Bogom", "Mladić u traganju za ljubavlju", "Izgubljen u Americi".

1913 - Rođen je američki državnik Lesli Linč King, poznat kao Džerald Ford, predsednik SAD od 1974. do 1977.

1918 - Rođen je švedski filmski režiser i scenarista Ingmar Ernst Bergman, trostruki dobitnik Oskara. Filmovi: "Leto sa Monikom", "Noć klovnova", "Osmeh letnje noći", "Sedmi pečat", "Divlje jagode", "Zimsko svetlo", "Lice", "Devičanski izvor", "Đavolje oko", "Tišina", "Persona", "Krici i šaputanja", "Licem u lice", "Zmijsko jaje", "Svet marioneta", "Fani i Aleksander".

1918 - Nemačka podmornica potopila je u Mediteranu u Prvom svetskom ratu francuski brod "Đemna", koji je prevozio vojnike, usmrtivši 442 osobe.

1933 - U Nemačkoj su zabranjene sve političke partije, osim nacističke (Nacionalsocijalistička radnička partija Nemačke).

1958 - U Iraku je ubijen kralj Fejsal, nakon vojnog udara. Pučisti su ukinuli monarhiju u Iraku i uspostavljen je republikanski režim. Oficiri-pučisti ubili su i prestolonaslednika Abdula Ilaha, kao i predsednika vlade Arapske federacije Iraka i Jordana, generala Nurija el Saida, a vlast je preuzeo general Abdul Karim Kasem. Irakom je, kao i Jordanom vladala dinastija Hašemita.

1965 - Američki satelit "Mariner 4", lansiran 1964, napravio je prve fotografije Marsa.

1965 - Umro je Pavle Beljanski, srpski pravnik i diplomata, kolekcionar koji je sakupio najcelovitiju zbirku umetničkih dela srpskog (i jugoslovenskog) slikarstva prve polovine 20. v. Školovao se u Beogradu i Parizu. Kao diplomata Kraljevine Jugoslavije boravio je u Stokholmu, Varšavi, Berlinu, Beču, Parizu, Rimu. Isprva zainteresovan za evropsku, najviše renesansnu umetnost, uviđa da su mu vrhunska dela nedostupna, pa je sakupljačku strast usmerio ka savremenoj umetnosti. Postupno, njegova zbirka slika, skulptura, tapiserija i crteža prerasta u jedinstvenu kolekciju vrhunskih umetničkih dela. Tragična pogibija sedmoro članova njegove porodice prilikom bombardovanja 1944. dovela je Beljanskog do odluke da dragocenu kolekciju zavešta srpskom narodu, time je postao jedan od njegovih najvećih darodavaca. Spomen-zbirka Pavla Beljanskog nalazi se Novom Sadu i otvorena je za javnost od oktobra 1961.

1971 - Sud u Stokholmu osudio je na doživotnu robiju dvojicu hrvatskih terorista, zbog ubistva jugoslovenskog ambasadora u Švedskoj Vladimira Rolovića.

1976 - Kina je u Africi okončala gradnju železničke pruge "Tanzam", koja je povezala Zambiju i luku Dar es Salam u Tanzaniji.

1988 - Iran je u Ujedinjenim nacijama optužio SAD za "varvarski zločin" zbog obaranja iranskog putničkog aviona u Persijskom zalivu.

1992 - Savezna Skupština SR Jugoslavije je za prvog predsednika vlade SRJ izabrala američkog poslovnog čoveka srpskog porekla Milana Panića.

1998 - Na Tajvan je kao učesnik seminara o naučnim i tehnološkim dostignućima doputovao kineski ministar Džu Lilan, postavši prvi član vlade NR Kine koji je stupio na tlo tog ostrva.

2000 - Sud u Majamiju naložio je najvećim američkim proizvođačima cigareta, proglasivši ih odgovornim za narušavanje zdravlja pušača u američkoj državi Florida, da plate kaznu od 145 milijardi dolara.

2006 - Skupština Srbije usvojila je zakon o ratifikaciji Ugovora o osnivanju energetske zajednice sa Evropskom unijom, čime je Srbija postala deo povezanog evropskog energetskog sistema.

2008 - U Parizu, drugog dana osnivačkog skupa Unije mediteranskih zemalja usvojena je Osnivačka deklaracija Mediteranske unije, u prisustvu predstavnika 43 zemlje. Osim članica Evropske unije, prisutni su bili i predstavnici niza drugih sredozemnih zemalja.

2008 - Tužilaštvo Međunarodnog krivičnog suda u Hagu podiglo je optužnicu protiv predsednika Sudana Omara Hasana al Bašira, navodno zbog genocida, zločina protiv čovečnosti i ratnih zločina počinjenih u Darfuru.

2010 - Umro je Ivan Jagodić, srpski pozorišni, filmski i televizijski glumac. Posebno je bio angažovan kao dramski glumac. Upamćen je, između ostalog, po karakterističnoj boji glasa i vrhunskoj dikciji.

2016 - Dogodio se masakr u Nici, Francuska. Napadač, stanovnik Nice rodom iz Tunisa, islamski ekstremista, uleteo je u masu okupljenu povodom obeležavanja nacionalnog praznika Francuske - Dana Bastilje. Ukupno je poginulo 87 osoba a 458 je povređeno, odnosno ranjeno. Terorista je prvo upotrebljavao vatreno oružje a potom je uletanjem kamionom u gusto zbijenu masu izazvao masakr obarajući ljude poput domina. Kamion težak 19 tona, u velikoj brzini, gazio je ljude na putanji dugoj dva kilometra duž poznatog šetališta uz more Promenad dez Angle.

2019 - Novak Đoković odbranio je titulu na Vimbldonu, pošto je u finalu pobedio Švajcarca Rodžera Federera. Trijumfom u meču koji je trajao pet časova, Đoković je došao do svoje 16. gren slem titule u karijeri, a pete na Vimbldonu. Prethodno je ovaj turnir osvajao 2011, 2014, 2015. i 2018. godine. Bilo je to najduže finale u istoriji Vimbldona.

Najnovije vesti pročitaj ovde!

TV PROGRAM Srbija, današnji tv program



Komentre omogućio K-013.com