Na sednici Skupštine grada Pančeva, odbornica Zeleno-levog fronta Tamara Maksić iznela je oštru kritiku izveštaja o radu Turističke organizacije grada Pančeva za 2024. godinu, pozivajući na redefinisanje ciljeva i pristupa razvoju turizma u gradu.
„Turizam u 21. veku traži promenu paradigme. Zahteva kreativnost, digitalizaciju, inovaciju i otvorenost ka mladima i savremenim trendovima. A šta mi danas imamo u Pančevu?”, upitala je Maksić.
Ona je ukazala da se budžet Turističke organizacije već godinama najvećim delom troši na „tzv. usluge po ugovoru i specijalizovane usluge”, ističući da je u prethodnoj godini više od trećine budžeta otišlo upravo na te stavke. Kako je navela, te usluge se u praksi najčešće svode na angažovanje izvođača i tehničke pripreme, bez jasnih kriterijuma uspeha i bez stvarnog povratka ulaganja, ali sa jasnim kriterijumom podobnih izvođača.
Govoreći o efektima tih ulaganja, Maksić je naglasila da je poseta manja nego što se predstavlja, da se manifestacije recikliraju iz godine u godinu i da su sadržaji često prevaziđeni. Posebno se osvrnula na folklorne manifestacije, priznajući njihov značaj za očuvanje tradicije, ali ističući da one ne mogu biti okosnica turističke ponude u gradu koji ima ambicije da postane regionalni centar turizma. „Ne može Pančevo 2025. da se turistički pozicionira samo štrudlama i nošnjama”, poručila je.
Maksić je postavila niz pitanja u vezi sa nedostatkom savremenih sadržaja u turističkoj ponudi: „Gde su savremeni festivali? Gde su kulturni događaji koji privlače mlade? Gde su tematske šetnje, digitalni vodiči, rečni turizam, biciklističke ture, konceptualna umetnost, street art, gastronomija, saradnja s IT i kreativnim sektorom?”
U nastavku govora, zatražila je brendiranje Pančeva kao urbane, kulturno‑industrijske destinacije i uključivanje interaktivnih sadržaja, kao i saradnju sa studentima turizma, dizajna i marketinga. „Ovo nije napad, iako će tako biti protumačen, ovo je poziv da se iznova definiše vizija Turističke organizacije. Da se odgovori na pitanje – šta je njen cilj? Samo da potroši sredstva ili da zaista razvije turizam u Pančevu?”, pitala je odbornica.
Ona je istakla da ukoliko se već izdvaja veliki novac na usluge po ugovoru, one moraju biti „inovativne, korisne, merljive i transparentne”. Prema njenim rečima, mora postojati jasna evaluacija efekata svake manifestacije – broj posetilaca, broj ostvarenih noćenja, promocija, trajni rezultati, i uticaj na malu privredu.
„Pančevo nema turistički identitet i na tome je potrebno raditi u saradnji sa stručnim i mladim ljudima”, rekla je Maksić, ukazujući na nedostatak virtuelnih tura kroz staro industrijsko Pančevo, kulturnih ruta kroz istoriju jugoslovenskog filma i umetnosti, rekreativnog turizma na Tamišu, zelenih i zero waste inicijativa, kao i saradnje sa startap i IT sektorom. Takođe je navela da turistički sajt nije inovativan i privlačan, kao i da nema ideje o kreativnoj industriji niti edukacije lokalnih aktera o savremenim očekivanjima turista.
„Vreme je da Pančevo prestane da se zadovoljava prosekom. Da turizam ne bude forma bez sadržaja, već stvarna razvojna šansa. Sa novim ljudima, naravno”, zaključila je Tamara Maksić.
Dodaj komentar