U intervjuu podgoričkim Vijestima Stoltenberg je pozdravio doprinos Crne Gore stalnim naporima NATO da se zaštiti stanovništvo i teritorija tog vojnog saveza kao i njen doprinos stabilnosti Zapadnog Balkana i dodao da Crna Gora može uvek da računa na NATO u očuvanju svoje bezbednosti.

Upitan da li je realno očekivati širenje NATO u narednih deset godina Stoltenberg je rekao da su lideri NATO ponovili u Madridu da politika otvorenih vrata NATO ostaje otvorena.

„Kriterijumi za članstvo u NATO su jasno navedeni u članu 10 Vašingtonskog ugovora, a odluke o članstvu u NATO donose se konsenzusom na Severnoatlantskom savetu. Na kraju krajeva, prijem u NATO je isključivo pravo NATO i neke suverene države, koja samostalno podnese zahtev za članstvo. Nijedna treća strana nema pravo veta na to“, rekao je Stoltenberg u danas objavljenom intervjuu.

Na pitanje o gradnji pomorske baze na Jadranskom moru o čemu pregovoraju Albanija i NATO i drugim eventualnim ulaganjima i razmeštanju trupa u regionu, Stoltenberg je rekao da je novi Strateški koncept NATO, koji je odobren na madridskom samitu, još jednom potvrdio stratešku važnost Zapadnog Balkana za alijansu.

„NATO će nastaviti da promoviše stabilnost, bezbednost i saradnju u regionu, uključujući svakodnevne napore KFOR-a, našeg sedišta u Sarajevu i kancelarije u Beogradu. Bezbednost i stabilnost na Zapadnom Balkanu bitan je za NATO i za mir i stabilnost u Evropi“, dodao je.

Na pitanje o ruskom uticaju na Zapadnom Balkanu Stoltenberg je rekao da NATO poziva Rusiju da ima konstruktivnu ulogu na Zapadnom Balkanu, ali da Rusija radi upravo suprotno.

„NATO u potpunosti poštuje suvereno pravo zemalja da biraju vlastite političke i bezbednosne aranžmane. To je osnovni princip evropske bezbednost. Princip na koji se Rusija takođe obavezala da će poštovati kao deo Helsinškog sporazuma“, rekao je.

Govoreći o odnosima sa Srbijom, Stoltenberg je rekao da su NATO i Srbija „bliski i dugogodišnji partneri“ i da se to parnerstvo „zasniva na političkom dijalogu i na praktičnoj saradnji, uz puno poštovanje državne politike vojne neutralnosti Srbije“.

Prema njegovim rečima politički dijalog NATO i Srbije se ispoljava na različite načine, uključuje kontakte između zvaničnika Srbije i NATO kao i dobro uspostavljene odnose komandanta KFOR-a i srpskog načelnika generalštaba.

„Takve odnose omogućava konstruktivni duh i uzajmano poštovanje, koji treba da se nastave“, dodao je.

Na pitanje da li je zabrinut za dugoročnu stabilnost na Kosovu, Stoltenberg je rekao da je sa političkim rukovodstvom u Prištini i u Beogradu razgovarao oko tenzija na severu Kosova i da sve strane moraju ostati mirne, izbegavati jednostrane akcije i konstruktivno se angažovati u dijalogu uz posredovanje Evropske unije.

„U skladu sa svojim mandatom UN, misija KFOR blisko prati situaciju i spremna je da intervenište ukoliko stabilnost bude ugrožena. Naša misija posvećena je osiguravanju sigurnog i bezbednog okruženja i slobode kretanja za sve ljude na Kosovu“, rekao je.

Stoltenberg je naglasio da NATO nastavlja da u potpunosti podržava dijalog uz posredovanje EU i poziva sve strane da nastave pregovore jer je to ključno za regionalni mir i bezbednost.

Kada je reč o Bosni i Hercegovini, naveo je da je ta zemlja „prešla dalek put od konflikata iz 1990-ih godina, ali, nažalost, tenzije ostaju visoke, sa retorikom koja doprinosi podelama, obustavljenim reformama i stranim akterima koji rade na podrivanju njenog napretka“.

„NATO će nastaviti da promoviše stabilnost, sigurnost i saradnju u regionu kroz naše partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom, napore našeg sedišta u Sarajevu, našu podršku operaciji koju u Bosni i Hercegovini prevodi Evrospka unija EUFOR ALTHEA, kao deo aranžmana Berlin plus“, rekao je Stoltenberg.

On je dodao da NATO održava politički dijalog na visokom nivou sa BiH i da je spreman da pojača političku i praktičnu podršku partnerima koji se nalaze pod rizikom od ruske agresije, uključujući i BiH.

Stoltenberg je kazao da je nemoguće je predvideti koliko dugo će rat u Ukrajini trajati i koje će biti dugoročne posledice i naglasio da je bitno da se nastavi podrška Ukrajini.

„Naravno, sva vojna, ekonomska i humanitarna podrška koju pružamo Ukrajini ima visoku cenu, ali bi cena nepodržavanja Ukrajine bila daleko veća. To bi značilo nagrađivanje Rusije za napad na suverenu i nezavisnu državu od 40 miliona ljudi, i to bi bilo protiv naših vlastitih bezbednosnih interesa, jer bi činilo Evropu ranjivijom na agresivno ponašanje Rusije“ rekao je.

Govoreći o odnosima sa Rusijom u svetlu invazije na Ukrajinu, Stoltenberg je rekao da je „NATO decenijama težio boljim odnosima sa Rusijom“, alije Rusija odustala od gradnje većeg poverenja i partnerstva ali i bliskije zajedničke saradnje i dodao da duboko žali zbog toga.

Stoltenberg je rekao da je Rusija dugo godina koristila nasilje i zastrašivanje, a „sada vodi brutalni rat protiv Ukrajine, koji ozbiljno podriva međunarodnu bezbednost i stabilnost i predstavlja drsko kršenje međunarodnog prava“.

„Rusija snosi punu odgovornost za ovu humanitarnu katastrofu. Mora odmah prestati sa ovim ratom i povući se iz Ukrajine“, naglasio je Stoltenberg dodajući da NATO „ostaje voljan da ostavi otvorenim kanale komunikacije sa Moskvom“ ali da „bilo kakva promena u odnosima zavisi od ruskog zaustavljanja agresije i punog poštovanja međunarodnog prava“.