Cookie Consent by Free Privacy Policy Generator website Danas su Velike zadušnice - | K-013 Portal

Danas su Velike zadušnice

Pravoslavni vernici u Srbiji u subotu, 5. marta, obeležavaju Velike ili Vaskršnje zadušnice, praznik sećanja na sve umrle, kada se tradicionalno posećuju groblja i pale sveće na grobovima najbližih i u hramovima, posle liturgija.

Crkva se svake subote, a naročito II, III i IV subote Vaskršnjeg posta moli za upokojene i seća se svih upokojenih Hrišćana, otaca i braće naše. Međutim, pored ovih redovnih subotnjih molitvenih dana, Crkva je odredila posebne dane u toku Crkvene godine, koji se nazivaju zadušnice. One uvek padaju u subotu.

Ove zimske zadušnice, koje su još poznate i pod nazivima mesopusne, pokladne, velike, su uvek u subotu pred Mesne poklade u mesopusnoj nedelji, pred početak Vaskršnjeg posta. Skoro uvek padaju u mesec februar, pa se zovu i februarske.

Spominju se već u tipiku Velike carigradske crkve u ΙΧ-Χ veka. Iz kanona ovoga dana kojim su obuhvaćeni svi ljudi cele vaseljene i razni vidovi upokojenja, vidi se da se Crkva moli za: "umrle u gradovima, pustinjama, na zemlji i na svakom mestu; za careve, sveštenike, arhijereje, braću, drugove, srodnike, za sve rodove, staro, mlado, decu, sisančad."

Kanon dalje nabraja razne vrste smrti i moli se za one: "što grob pokri, što voda pokri, rat pokosi, zemljotres obuhvati, ubice ubiše, oganj spali; koji umreše u moru, na zemlji, u rekama, izvorima i jezerima, od zverova, ptica, zmija, u pustim mestima; koji umreše od žalosti ili radosti naprasno, koje ubi mač i konj, grad, sneg, ili zemlja zasu; koje ubiše čarobni napici, otrov; koji padoše s visine, drveta ili poginuše od železa ili kamena; od groma, u pukotinama zemlje, od mora, od otrovnog ujeda, konjskog gaženja, davljenja ili vešanja".

Zadušnice su dan posvećen upokojenim, pa prema tome, treba otići na službu u crkvu, obići grobove, preliti ih vinom, urediti i okititi cvećem i upaliti sveće.

Uobičajeno je da se na zadušnice drži Liturgija, na kojoj sveštenik preliva vinom donešeno žito (koljivo), a posle službe se odlazi na groblja, gde se pale sveće, a sveštenici obilaze i kade grobove.

Oni koji nisu u mogućnosti da odu na groblja zbog udaljenosti, treba da odu do najbližeg hrama, i da tu obave pomen za svoje upokojene.

Pošto je to dan kada se posebno obraća pažnja na delenje milostinje, obavezno se svakom prosijaku koga sretnemo, udeli milostinja i da deo hrane koju smo poneli sa sobom.

(mondo.rs)



Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici ,Youtube nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

Potpiši PANČEVAČKI GLAS